Taula'i | O le leo fa'ailo atoatoa a Europa o le a le mea na tupu? O le a le tele o le fa'alavelave tele i Sisifo o Amerika o lo'o a'afia ai?

O le vevela tele ma le tau mago o loʻo faʻaalia ai le itu e sili ona mataʻutia.

O le muamua o Europa, e faaopoopo atu i ai le faaletonu o meaai. O le lipoti lata mai a le kamupani faufautua faatoaga Farani o Strategie Grains ua faamoemoe o le a pa'ū le gaosiga o sana a le EU i le 55.4 miliona tone i le vaitau o le seleselega 2022-2023, atonu o le tulaga maualalo lea i le 15 tausaga, ua pa'ū i lalo e silia ma le 20 pasene mai le tausaga talu ai. I le tautoulu ma le taumalulu o le 2022, e ono toe siitia ai tau o meaai a le EU.Fa'ataata Laiti, Feso'ota'iga Idc ma Ata Fa'ata o Uili Uila e tatau ona matauina.

Ua lapata’ia e le Nofoaga Autu mo Su’esu’ega Fa’atasi a le Komisi Europa e fa’apea, e ono mafatia Europa i le lāmala sili ona leaga i le pe ā ma le 500 tausaga. I se isi itu, na saunoa ai Aschbacher, le faatonu aoao o le Ofisa o le Vateatea a Europa, afai e le faatauaina le suiga o le tau, e ono taugata ai le faitau sefulu piliona tala i Europa i lenei seneturi.

Atonu o le lamatiaga tele e ono tulaʻi mai i le vevela tele i Europa, o le saoasaoa lea o le liusuavai o aisa o le Arctic. I le taimi i le lotoifale i le aso 11 o Aokuso, na sii mai ai e le Washington post fesootaiga faalenatura - le lalolagi ma le siosiomaga, o suesuega lata mai na fai mai ai o le vevela o le arctic e sili atu le vave nai lo le mea na faamoemoeina e le toatele o saienitisi, o le arctic o se tasi o itulagi e sili ona leaga le vevela o le lalolagi, i le faaiuga o Iulai, ua liusuavai le 40 piliona tone o aisa i le vasa i le Arctic Svalbard.

O loʻo feagai foʻi le Iunaite Setete ma se lāmala tele. E tusa ai ma faʻamaumauga lata mai mai le US Drought Monitor, e 55 pasene o le itu i sisifo o le Iunaite Setete ua sili atu nei i le tulaga ogaoga o le lāmala. E tele faʻasalalauga a le Iunaite Setete na fai mai o le lāmala sili lea ona leaga talu ona faavaeina i le silia ma le 200 tausaga.
Na faafuaseʻi ona "tagi le faailoilo" a Europa

O le maualuga tele o le vevela ma le tau mago ua faateteleina ai le faaletonu o meaʻai i Europa.

O le lipoti lata mai a le kamupani faufautua fa'ato'aga tele a Falani o Strategie Grains ua valoia ai o le a pa'ū le gaosiga o sana a le EU i le 55.4 miliona tone i le vaitau o le seleselega 2022-2023, atonu o le tulaga maualalo lea i le 15 tausaga, fa'atasi ai ma le pa'ū e silia ma le 20 pasene i lea tausaga ma lea tausaga. Ua pa'ū le va'aiga i le 15 pasene mai le 65.4 miliona tone ia Iulai, o lo'o fa'ailoa mai ai le taufa'amata'u o le lāmala.

Ua taʻua i le lipoti o le avanoa e selesele ai sana i Europa atoa i le 2022 ua matuā leaga, ma o le a oo atu i lona tulaga sili ona maualalo talu mai le 2007.

E le o se mea lelei fo'i le va'aiga o le gaosiga mo isi fa'ato'aga. Ua va'aia e Strategie Grains o le a pa'ū le gaosiga atoa o saito a le EU i le 8.5 pasene i le vaitau o fa'ato'aga 2022-2023. Faatasi ai ma ia mea, o le gaosiga o saito vaivai e fa'amoemoe e pa'ū i le 5 pasene i le 123.3 miliona tone, ae o le gaosiga o karite e fa'amoemoe e pa'ū i le 3.7 pasene i le 50 miliona tone, e lua ia e maualalo ifo nai lo le averesi o le lima tausaga.

O le māfuaʻaga o lenei faʻanoanoa ona o lenei taʻamilosaga seasea o le lāmala ua toetoe lava a aʻafia ai atunuʻu tetele uma o loʻo tuʻuina atu meaʻai a le EU: Falani, Sepania, Italia, Siamani, ma isi, i sisifo ma saute-tutotonu o Europa, lea e leʻi tele ni timuga mo le toeitiiti atoa le lua masina.

Fai mai faifaatoʻaga araisa Italia o loʻo feoti ma mamate pea laʻau o le araisa i le tau vevela ma le mago, ma e naʻo le 30 pasene o le fua o le araisa o le tausaga talu ai e maua mai ai.

E le’i sao mai Sepania, lea e sapalai mai ai le 50% o le suāuu olive a le lalolagi. Na lapata’ia e le Minisita o Fa’ato’aga a Sepania, Luis Planas, o le seleselega o le olive i le tausaga nei o le a matuā maualalo ifo nai lo tausaga ua mavae, ma vavalo o le a pa’u’ū le gaosiga o le olive i le tasi vaetolu.

O le pa'ū tele o le gaosiga o saito e mautinoa lava o le a aʻafia ai le sapalai o meaʻai a le EU, ma ua vaʻaia e Strategie Grains se eseesega i le va o le 100,000 tone ma le 200,000 tone i le 2022.

O le iʻuga, ua uma ona valoia e le vaʻaiga tau meaʻai a Europa e ono faʻaauau pea ona siʻitia tau o meaʻai i le EU i le tautoulu ma le taumalulu o le 2022.

E le gata i lea, o nisi vaega o le Iunaite Setete i Sisifo, le atunuu e sili ona tele le gaosiga o sana i le lalolagi, o loo mafatia foi i le tau vevela ma le mago, ma ua mafua ai ona popole i le faaitiitia o lana gaosiga.

E faʻamoemoeina foʻi o le a paʻu le gaosiga o saito i le lalolagi atoa i le tausaga nei, ma e ono paʻu le gaosiga o saito i le 0.8 pasene i le 738.4 miliona tone ma e paʻu le gaosiga o sana i le 3.6 pasene i le 1.13 piliona tone, e tusa ai ma le Strategie Grains.
Lapataiga lata mai: o le lāmala sili ona leaga i le 500 tausaga

O le mea e sili ona popole ai, o le ono faaauau pea le lāmala i Europa, e oo lava i le aveesea o le avanoa e toe faateteleina ai le leaga.

E tusa ai ma faʻamaumauga lata mai mai le European Drought Observatory, e 47 pasene o fanua o le EU ua i lalo nei o le lapataiga o le lāmala, ae 17 pasene ua i ai i se tulaga maualuga atu. I le aotelega, e silia ma le 60% o fanua o le EU o loʻo i ai i se faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua mai i le lāmala.

E ono mafatia Europa i le lāmala sili ona leaga i le pe ā ma le 500 tausaga, e pei ona lapataʻia e Andrea, o se tagata suʻesuʻe o loʻo aoina faʻamaumauga mo le European Drought Observatory, e pei ona lipotia mai e le Sky News.

Na taʻua e Andrea o le lāmala i Europa i le 2018 sa matuā ogaoga lava, ma e leai ni lāmala faapena na tutupu i le 500 tausaga ua mavae, lea e tusa ai ma lona poto masani e ono sili atu ona ogaoga nai lo le 2018.

I atunuu eseese, e matuā ogaoga lava le lāmala i Sepania. O loʻo faʻaauau pea ona faʻaitiitia le gafatia o le vai i Sepania talu mai Aokuso, ma ua naʻo le 40 pasene o lona gafatia e totoe, e 20 pasene e maualalo ifo nai lo le averesi o le gafatia mo le vaitaimi lava lea e tasi i le sefulu tausaga talu ai.

O Italia foʻi o se tasi o atunuu ua sili ona aʻafia i le lāmala, faatasi ai ma le vaitafe aupito tele, le Vaitafe o —— Po, lea ua paʻū i lona tulaga maualalo i le 70 tausaga. Ua faalauiloa e le malo se tulaga o faalavelave faafuasei i le itulagi o le Vaitafe o Po, lea e aofia ai le silia ma le tasi vaetolu o le gaosiga o faatoaga a Italia.

O loʻo mafatia Falani i le lāmala sili ona leaga i le talafaasolopito, ma ua matuā aʻafia ai le vai inu, faʻasūsūina o faʻatoʻaga ma sapalai o le eletise, ma le vai i le silia ma le 100 aai ma taulaga. Ua lapataʻia e faifaatoʻaga i le lotoifale e ono aʻafia sapalai o le susu o loʻo i luga o le maketi i le taumalulu lenei pe afai e faʻaauau pea le lāmala.

O lenei lāmala e seasea tupu ua mafua ai se faasologa o aafiaga leaga i le tamaoaiga o Europa. Ua lapatai mai le faatonu aoao o le Ofisa o le Vateatea a Europa e faapea, a aunoa ma le mata’ituina o suiga o le tau, e ono leiloa e Europa le sefulu piliona tala i lenei seneturi, pe sili atu foi nai lo aafiaga leaga o le faaletonu o le malosiaga.
O fu'a mumu o le Arctic

Atonu o le lamatiaga tele e ono tulaʻi mai i le vevela tele i Europa, o le faatelevaveina lea o le saoasaoa o le liusuavai o aisa i le Arctic.

O loʻo faʻavevela le Washington Post i se saoasaoa tele atu nai lo le mea na faʻamoemoeina e le toʻatele o saienitisi, ma taʻua ai se suʻesuʻega fou na lomia i le mekasini Nature Communications-The Earth and the Environment (le mekasini a le Nature Communications Earth and Environment), e tusa ai ma le CCTV News.

Ua faʻaalia i suʻesuʻega o le Arctic o se tasi o itulagi e sili ona leaga le vevela o le lalolagi, faʻatasi ai ma Atumotu o Arctic Svalbard o loʻo feagai ma le masina sili ona vevela o Iuni ua faʻamaumauina. I se tasi taimi, na oso aʻe ai le vevela i le Arctic Circle i le 32.5 tikeri Celsius ia Iulai.

I se isi itu, na iloiloina ai e le suʻesuʻega aga masani o le vevela i le Arctic Circle mai le 1979 i le 2021 ma maua ai o le faʻamafanafanaga i vaega o Eurasia o le Vasa Arctic, aemaise lava i le Sami Barents, e faafitu ona sili atu nai lo le averesi o le lalolagi atoa.

O le vevela tele i le Arctic sa popole ai le lalolagi i se taimi, ma o le autu "E mafai e le Arctic ona ofuina ni lima pupuu" ua avea nei ma autu vevela.

O faʻamaumauga fou ua faʻaalia ai o le averesi o le vevela faaletausaga i le itulagi o le Sami o Barents ua siʻitia i le 2.7 tikeri Celsius i tausaga taʻitasi e 10 i le 20 i le 40 tausaga ua tuanaʻi, ma avea ai le Sami o Barents ma ona motu ma nofoaga e sili ona vave ona faʻamafanafana ai le lalolagi.

O le maualuga tele o le vevela o loʻo faʻavavevaveina ai le liusuavai o aisa i le Arctic. E oʻo atu i le faʻaiuga o Iulai, e 40 piliona tone o aisa i le Arctic Svalbard ua liusuavai i totonu o vasa, e tusa ai ma faʻamaumauga fou o suʻesuʻega mai le mekasini Nature Communications-Earth and the Environment.

E le gata i lea, o le aisa o loʻo ufitia ai Greenland, le motu aupito tele i le lalolagi, ua vave ona liusuavai. Na taʻua e le au suʻesuʻe i le Iunivesite o Texas o le aofaʻi atoa o le aisa o Greenland ua liusuavai ona o le siʻitia o le vevela, ma e oʻo lava i le aisa o loʻo liusuavai i o latou luma ua faʻalogoina.

E tusa ai ma faʻamatalaga aloaia, o le tele o Greenland o loʻo i totonu o le Arctic Circle, ma e tusa ma le 80 pasene o le motu o loʻo ufitia i aisa, o le lona lua aupito tele i le lalolagi, e toetoe lava 1.8 miliona kilomita faatafafa le lautele, pe a mavae le aisa o Antarctic, ma o le averesi o le vevela faaletausaga e i lalo ifo o le 0 tikeri Celsius.

Mai Iuni e oo atu i le amataga o Setema, o le vaitau lea o le soloia o le aisa i Greenland. Ae talu mai Iulai 2022, o le maualuga tele o le vevela i Europa ua faatelevaveina ai le liusuavai o le aisa i Greenland. Ua lapatai mai saienitisi afai e faaauau pea aafiaga leaga o suiga o le tau, e pei o le maualuga o le vevela, e mafai ona toe liusuavai atili le aisa i Greenland, ma e ono siitia le maualuga o le sami i le lalolagi atoa i le 7.5 mita, e tusa ai ma saienitisi.
O le faʻalavelave sili ona tele i Amerika i Sisifo

I le isi itu o le vasa, o loʻo feagai foʻi le Iunaite Setete ma se lāmala tele.

E tusa ma le 6 pasene o le itu i sisifo o le Iunaite Setete ua matuā mago lava, e pei ona faʻamatalaina i le tele o le leiloa o meaʻai i le lotoifale ma laufanua lafulemu, e tusa ai ma le US Drought Monitor (USDM), ma le le lava o le vai i le aotelega.

E le gata i lea, e 23 pasene o le itu i sisifo o le Iunaite Setete o loʻo i ai i le lāmala tele, e maualalo ifo lona tulaga i le "lāmala tele"; e 26 pasene o loʻo i ai i le lāmala tele, o le a masani ona tupu le le lava o le vai, ma o le a faʻamalosia e malo i le lotoifale ni faʻatapulaʻaga i le vai.

O lona uiga e 55 pasene o le itu i sisifo o le Iunaite Setete ua sili atu i le ogaoga o le lāmala. E tele faasalalauga a Amerika na fai mai o le lāmala sili lea ona leaga talu ona faavaeina i le silia ma le 200 tausaga.

Ae maise lava, o le setete e sili ona toʻatele tagata, o —— Kalefonia, e 100 pasene o ona itulagi na lipotia mai le lāmala, ma le 97.5 pasene o loʻo aʻafia i le lāmala tele pe sili atu.

Ua talosagaina tagata o Kalefonia i Saute e faʻaitiitia le faʻaaogaina o le vai i le 20 pasene, ae na saunoa Kovana Gavin Newsom i se fonotaga i le faaiuga o Iulai e faapea, e manaʻomia nisi galuega i punaoa o le vai, ma o le auala e maua ai, teuina ma tufatufa atu ai o le a manaʻomia ai le galulue faʻatasi a le setete.

E le gata i lea, o le Vaituloto o Mead, le vaituloto tele i le Iunaite Setete, na ia tatagi foi le lapataiga. Ua matua pa'ū ifo le Vaituloto o Mead i le 20 tausaga talu ai, e tusa ai ma ata o satelite na faʻasalalau e le NASA i le faaiuga o Iulai. E oʻo mai i le aso 18 o Iulai, e na o le 27% o le maualuga maualuga o le vai i le Vaituloto o Midd, o le tulaga maualalo talu mai le 1937.

 


Taimi na lafoina ai: Aokuso-18-2022